| AMERICKA ISCEKIVANJA OD DANASNJEG BEOGRADSKOG SUSRETA MILOSEVICA I RUGOVENATO podrska pregovorima o Kosovu
 
Prema “Vasington Postu" Rugova obavestio Holbruka da ce u razgovoru sa Milosevicem neopozivo 
zatraziti nezavisnost za Kosovo
 Slobodan Pavlovicdopisnik “Nase Borbe" iz Vasingtona
Dok se u Stejt Departmentu i Beloj kuci zvanicno najavljuje da SAD nece dozvoliti da im isklizne iz ruku 
trofej u vidu danasnjeg beogradskog susreta Milosevica i Rugove, sa vise relevantnih mesta u Vasingtonu 
stigli su juce i prvi nezvanicni nagovestaji da bi ovo obezbedjivanje tog uspeha “u minut do 12" americke 
diplomatije moglo da bude izvedeno uz pomoc Severnoatlantske odbrambene zajednice, sire podznate po 
akronimu NATO. Konkretno, pentagonski izvori pominju tim povodom kombinaciju sa hitnim postavljanjem 
jednog manjeg kontingenta snaga Atlantskog pakta u podrucju severne granice Albanije, cime bi se, kako se 
racuna, ostvarila dva cilja: zaustavilo tekuce ilegalno prebacivanje ljudstva i naoruzanja na Kosovo i 
preventivno osujetili eventualni planovi o vojnim akcijama druge strane koje bi mogle da se prenesu i na 
albansku teritoriju.
 
Prema informaciji americkog Nacionalnog radija, Italija je (iz vise razloga) u ovom trenutku jedan od 
glavnih zagovornike te inicijative postavljanja pomenutog bezbednosnog bedema NATO-a na severu 
Albanije. Ovaj multinacionalni kontingent, kako se pominje, bio bi po snazi ravan vec postojecim mirovnim 
snagama UN u Makedoniji (negde 700-1000 vojnika), a sastavljali bi ga, pored Italijana, prevashodno 
vojnici iz skandinavskih zemalja. Bilo kako bilo, u Vasingtonu se ocekuje da ce konancna odluka o ovom 
postavljanju snaga NATO-a u Albaniji biti doneta u Luksemburgu, na sastanku ministara inostranih poslova 
saveznickih zapadnih zemalja zakazanom za 28. i 29. maj.
 
U medjuvremenu, glavna vasingtonska vest glasi da je americki drzavni sekretar Medlin Olbrajt - u pauzi 
dvodnevnih preganjanja sa Netanijahuom oko deblokade izraleskopalestinskih pregovora - nasla vremena i 
da pozdravi “licno angazovanje" predsednika Jugoslavije Slobodana Milosevica, kao i “fleksibilnost" 
doktora Ibrahima Rugove u uspostavljanju srpsko-albanskog dijaloga, od kojeg americka vlada ocekuje da 
ce otvoriti pregovaracki proces kojim ce poceti razresavanje krize na Kosovu.
 
U saopstenju Olbrajtove povodom danasnjeg beogradskog susreta Milosevica i Rugove podseca se da su 
SAD “direktno pomogle" da dodje do ovog razgovora, uz najavu dalje “aktivne uloge" americke diplomatije 
u angazovanjima da se obezbedi uspeh pregovora o Kosovu.
 
“Satl diplomatija specijalnih izaslanika Gelbarda i Holbruka ucinila je da dodje do proboja u uspostavljanju 
zeljenog dijaloga. Susret u Beogradu predsednika SR Jugoslavije i lidera kosovskih Albanaca predstavlja, 
medjutim, samo prvi korak ka politickom resenju sve opasnije situacije na Kosovu i bez odrzavanja 
kontinuiteta dijaloga moguca je obnova nasilja" - receno je, pored ostalog, u izjavi Medlin Olbrajt, uz poziv 
srpskoj i albanskoj strani da se u nastupajuce pregovore udje iskreno i sa zeljom da se pronadje resenje za 
probleme na Kosovu.
 
To je ono sto se tice poruke americkog drzavnog sekretara.
 
“Vasington Post", sa svoje strane, izvestava juce da je Ibrahim Rugova (u opisu, za neobavestene citaoce, 
on se naziva “predsednik samoproklamovane Republike Kosovo, koju ne priznaje nijedna vlada u svetu") 
obavestio americkog mirovnog vatrogasca Ricarda Holbruka da ce u danasnjem beogradskom razgovoru sa 
Slobodanom Milosevicem odmah i neopozivo zatraziti nezavisnost za svoju kosovsku republiku.
SAD su, medjutim, iz vise razloga protiv ove varijante u razresavanju kosovske krize, podseca “Post", uz 
pratecu informaciju da je predsednik SRJ, pored ostalog, prihvatio zahtev Amerikanaca da obnovi kontakte 
sa Klintonovim izaslanikom za bivsu i preostalu Jugoslaviju Robertom Gelbardom. 
 
 | Amerikanci upozoreni da ne putuju na Kosovo 
Stejt Department objavio je u sredu i posebno upozorenje americkim drzavljanima da do daljeg ne putuju na 
Kosovo, zbog “moguce brze promene bezbednosne situacije u ovoj juznoj pokrajini Srbije". 
“Tekuca medjunacionalna napetost izmedju Srba i Albanaca pogorsala se u prolece 1998. serijom oruzanih 
sukoba, posebno u oblasti Drenice, severno i zapadno od Pristine, kao i u regionu nadomak granice sa 
Albanijom. Sirom Kosova postavljeni su brojni policijski kontrolni punktovi, a sve je primetnije i prisustvo 
Vojske Jugoslavije van garnizona. Isto tako, sve su primetniji i naoruzani albanski ekstremisti, koji 
postavljaju improvizovane prepreke na putevima" - navodi se, pored ostalog, u pomenutom saopstenju Stejt 
Departmenta, uz upozorenje americkim drzavljanima da se u poslednje vreme svakodnevno odrzavaju i 
demonstracije Srba i Albanaca u svim vecim gradovima na Kosovu. 
 | 
 
	 |