| NEOCEKIVAN OBRT U SLUCAJU DAFIMENT BANKE UZNEMIRIO STEDISEDrzava u makazama stecaja i likvidacije
 
 U izvestaju Zavoda za obracun i placanje navodi se da je ova banka u blokadi od 6. aprila 1994. godina, a 
da je trenutni minus oko 157 miliona dinara. Za stedise Banke najpovoljnije resenje da budu izjednacene sa 
stedisama drzavnih banaka
Odluka Privrednog suda u Beogradu da odbije predlog Narodne banke Jugoslavije da pokrene postupak 
likvidacije Dafiment banke izazvala je, po ko zna koji put, sumnju da drzava nece lako izaci na kraj s 
teretom koji nosi zbog nekadasnje bliske saradnje s ovom bankom. Iako je nedavno izgledalo da je izvestan 
kraj Dafiment banke, ovom odlukom su sve karte vracene na sto i igra kao da tek pocinje. Osim cinjenice da 
je Banci oduzeta dozvola za rad za sada sve drugo moze da se nagadja, pocev od toga da li ce ipak biti 
pokrenut stecajni postupak ili ce vlasnici biti vracena dozvola za rad.
 
 Odustajanje od likvidacije, prema tumcenju stedisa ove banke, moze da znaci da nije ni postojao dogovor 
izmedju onih koji odlucuju o sudbini Banke ili da je u ovoj prici s ocekivanim krajem doslo do 
neocekivanog obrta. Nove detalji, po svoj prilici, stigli su sa adrese Dafine Milanovic, vlasnice Banke, koja 
je uputila zalbu na resenje o likvidaciji. Kako u predvidjenom roku vlasnica Banke nije uputila zalbu NBJ 
na resenje o oduzimanju dozvole, sto je protumaceno kao dogovor s vlastima da se na obostrano zadovoljstvo 
okonca “slucaj Dafiment", ovo njeno oglasavanje je za stedise bilo neprijatno iznenadjenje.
 
 Umorni od preganjanja“Bez obzira o cemu se radi mi smo zateceni ovakvim stavom Privrednog suda. Nelogicno je da nadlezni u  
NBJ i Privrednom sudu nisu, pre nego sto su potpisivana resenja, usaglasili svoje predloge i posle 
sagledavanja stvarnog stanja na racunu banke slozili se oko toga da li je likvidacija za drzavu i stedise 
povoljnija od stecaja. Ukoliko su se oni koji o  svemu odlucuju ovih dana predomislili i odustali od 
likvidacije zbog nekog drugog resenja mi imamo razloga za brigu. To znaci da se, momentu kad smo mislili 
da se nalazimo nadomak povoljnog ishoda, vracamo na pocetak", kaze Milka Orlic, predsednik Odbora 
poverilaca Dafiment banke.
“Posle tri godine uporne borbe da ostvarimo svoja prva stedise su umorne i nemaju nameru da se vise 
preganjaju s Dafinom Milanovic. Nas ne interesuje kakav ce ona sporazum sklopiti s drzavom, niti 
nameravamo da je krivicno gonimo, vec samo trazimo da prema novom Zakonu o isplati stare devizne 
stednje imamo ista prava kao i stedise drzavnih banaka. Predstavnici Vlade nas uveravaju da ce takvo 
resenje biti prosledjeno u Skupstinu Jugoslavije na usvajanje, ali posle svega sto se dogadja moramo da 
sumnjamo, sve dok se zakon ne usvoji".
 
U jednom amandmanu predlozenog zakona, obavestene su stedise, navedeno da je ce i stedise banaka 
kojima je oduzeta dozvola za rad pre stupanja na snagu Zakona biti obestecene prema istim uslovima kao i 
stedise drzavnih banaka. U vreme kad je javnost obavestena o konacnoj verziji Zakona, predstavnici 
Savezne vlade su isticali da ce stedise Dafiment banke biti isplacivane prema novom zakonu samo ukoliko 
ova banka ode u stecaj. 
 
U medjuvremenu je NBJ oduzela dozvolu za rad Dafiment banci jer nije dostavila izvestaj o svom 
poslovanju i pokrenula postupak likvidacije, a stecaj nigde nije pominjan. Iz Zavoda za obracun i placanje 
Privrednom sudu u Beogradu stigli su nedavno papiri u kojima se navodi da je Dafiment banka u 
neprekidnoj blokadi od 6. aprila 1944. godine, a trenutni minus je oko 157 miliona dinara. Na osnovu ovih 
podataka, NBJ je odavno mogla da pokrene stecajni postupak, sto su stedise nekoliko puta i trazile, ali to 
nije ucinjeno, a dozvola je oduzeta ne zbog stanja na racunu nego zbog nepostovanja popisa o poslovanju 
banaka.
 
 Zakon polovinom martaNarodna banka je, odlucujuci se za likvidaciju, isticale su stedise, izbegla da se kopa po proslosti i iznose 
neprijatni detalji za mnoge koji i danas sede na vaznim mestima u republickim i drzavnim institucijama. 
Likvidacijom bi sve ono sto se iz Banke iznosilo od vremena kad je za stedise bila zatvorena, ostalo tamo 
gde je odneto, a u stecajnu masu bi islo samo ono sto je posle “cerupanja" preostalo. Stedise pretpostavljaju 
da je Dafina Milanovic u svojoj zalbi na resenje NBJ o likvidaciji navela dokaze da bi mogla da skine 
katanac s vrata ukoliko bi joj se vratila dozvola za rad, ali i pare koje je sakom i kapom davala drzavi i 
njenim preduzecima.
“Nema dileme da je za stedise likvidacija povoljnija od stecaja, a da bi nastavak poslovanja Banke bio 
najpovoljnije resenje jer bi to znacilo da nam se ulozi isplacuju prema kamati koju smo s Bankom ugovorili. 
Medjutim, mi u to vise ne verujemo i jedino nas interesuje kakav ce biti konacni tekst zakona o isplati stare 
devizne stednje i kad ce on biti usvojen. Obevesteni smo da ce se na narednom redovnom zasedanju Savezne 
skupstine ovaj zakon naci na dnevnom redu, ali se jos ne zna kad bi to moglo da bude. U najboljem slucaju 
u drugoj polovini marta, i tek tada ce se znati kakav tretman ce imati stedise Dafiment banke. U slucaju da 
budemo izjednaceni s drugim stedisama, nas ne interesuje sta ce se dalje dogadjati s Dafiment bankom i 
imovinom njene vlasnice. O tome neka se brine drzava", kaze Milka Orlic. 
 
 M.Vukovic
	 |