| ZASTO DRZAVA I DALJE SIPA NOVAC U BUNAR BEZ DNA ZVANI “ZASTAVA"Mrtva trka na cetiri tocka
 
Finansiranje privida od proizvodnje  “jeftinije" od neophodnih reformi
Kragujevac. - Vlada Srbije je  resila da i ove godine finansira proizvodnju automobila u kragujevackoj 
“Zastavi": prema recima ministra za privatizaciju Milana Beka ovoga puta za produkciju putnickih vozila u 
jedinoj domacoj auto-firmi izdvojeno je oko 270 miliona dinara. S tim parama u 1998. godini u 
“Zastavinoj" fabrici automobila treba da bude proizvedeno 24.000 “jugica" i “stojadina" (sto je nesto preko 
10 odsto proizvodnje s kraja osamdesetih) od cega ce 13.800 da bude isporuceno domacim, a 10.200 
inostranim kupcima. 
 
Za realizaciju ovogodisnjeg plana proizvodnje 24.000 vozila bice, kazu u “Zastavi", u proseku angazovano 
3.500 do 5.000 od oko 14.000 “automobildzija". Vlada Srbije je, inace, jos planirala da pokretanjem 
proizvodnje u potonuloj Fabrici automobila uposli i domace kapacitete koji se oslanjaju na auto-industriju.
 
Prva transa drzavne finansijske pomoci kragujevackom proizvodjacu “limuzina" od nekih 20 miliona dinara 
je, kazu, vec stigla u “Zastavu" sto medjutim ne znaci i da je ovde pocela ovogodisnja produkcija putnickih 
vozila. Naprotiv, montazne trake u Fabrici automobila i juce (4. marta) stajale su zakocene, jer i dalje 
nedostaju motori i jos neki delovi. S druge strane, saznaje se, nema ni ulja (lizola) za podmazivanje masina 
koje su od dugog nerada - zaribale. 
 
 Uvek ispod planaNo, i bez ove onespokojavajuce naznake mnogi ovde vec sada osnovano pretpostavljaju da od izvrsenja 
ovogodisnjeg plana proizvodnje automobila u “Zastavi" nece biti nista. U prilog svojoj (hipo)tezi navode i 
cinjenicu da je i ranijih godina drzava finansirala proizvodnju automobila u “Zastavi", ali da je s montaznih 
traka redovno silazilo dvostruko, cak i trostruko manje vozila nego sto je to bilo planirano. Nevolja je u 
tome sto svi novoproizvedeni automobili u “Zastavi" zavrsavaju na placevima za nedoradjena vozila, sto 
opet iziskuje dodatne teskoce. Zasto bi onda ove godine bilo drugacije? Ovo pitanje dobija na tezini i 
saznanjem da situacija u “Zastavinoj" Fabrici automobila nikada nije bila gora i neizvesnija.
“Zastavina" Fabrika automobila je jednostavno, valja napomenuti jos jednom, vec odavno “mrtva firma". 
To su, napokon, izgleda shvatili i celnici tzv. Samostalnog sindikata u ovoj Fabrici koji su ovih dana, 
uvidevsi da dugogodisnje obmanjivanje clanstva vise ne vodi nikuda, odbili da prihvate poslovni plan za 
1998. godinu zbog “niske iskoriscenosti proizvodnih kapacitete" i malog broja angazovanih radnika. 
Sindikalci su se dosetili i da napokon upitaju poslovodstvo Fabrike dokle se stiglo u pregovorima s 
inostranim partnerom.
 
Otuda je ovde zaista sve manje onih - ako takvih uopste vise ima - kojima je jasno zasto drzava i dalje ono 
malo para koje ima sipa “u bunar bez dna" zvani “Zastavina" Fabrika automobila. Sva obrazlozenja koja za 
takve odluke odaju visoki drzavni cinovnici jednostavno su - nesuvisla. Jer, i laicima je postalo jasno da se 
ulaganjima u desetkovanu, nerentabilnu i odavno rasturenu proizvodnju automobila u Kragujevcu, u stvari, 
produzava agonija i “Zastave" i vecine njenih izgladnelih radnika kojima se i dalje prodaje magla iako je i 
njima samima jasno da od ove i ovakve Fabrike automobila vise nema - nista. 
 
 Ko koga varaBesmisleno  je zato i objasnjavati da jedinu domacu auto-firmu treba po svaku cenu odrzati u zivotu dok ne 
stigne neki od zainteresovanih  ino-partnera. Naivno je, naime, verovati da u vreme Interneta i informaticke 
revolucije zainteresovani u svetu (ako takvi jos uvek postoje) ne znaju kakva je situacija u “Zastavi" koja je 
do pre desetak godina ipak bila poznati proizvodjac automobila i u medjunarodnim razmerama.
Pored svega ovoga, upucenijima u finansijsko poslovanje nikako nije jasno ni iz kojih izvora drzava odvaja 
pare za finansiranje u propaloj “Zastavinoj" Fabrici automobila. Drzavni budzet se, kao sto je poznato, 
planira u Vladi i potom usvaja u republickom parlamentu. Koliko je, medjutim, javnosti poznato u 
ovogodisnjem budzetu Republike Srbije stavka od 270 miliona dinara za produkciju vozila u “Zastavi" nigde 
nije ni planirana, ni evidentirana.
 
Zasto, dakle, drzava i dalje, i to cini se iz ilegalnih sredstava, finansira fatamorganu od proizvodnje 
automobila u kragujevackoj “Zastavi"? Reklo bi se zato sto je to za ocuvanje vlasti aktuelnog rezima ipak 
jeftinije od sveobuhvatnih  drustvenih i privrednih reformi kojima bi se jedino stvorili uslovi za dolazak 
inostranog kapitala u zemlju, a cime bi se opet jedino moglo spasiti ono sto je ostalo od “Zastave" i njene 
Fabrike automobila.
 
 Z. Radovanovic
 
 | ND: “Zastava" izgubila 540 miliiona maraka od uvoza polovnih automobila 
Najvise zaslugom Nove demokratije, odnosno maksimalnim zalaganjem clanova Republicke vlade iz ove 
stranke, “Zastava" je od drzave dobila 27 miliona dinara za ovogodisnju proizvodnju 24.000 automobila. Mi 
se nadamo da ce “Zastava" da “opravda" ova sredstva i da ce se u toj fabrici stvoriti pocetni impulsi za 
ozivljavanje proizvodnje automobila - istaknuto je na jucerasnjoj pres konferenciji Nove demokratije u 
Kragujevcu.
 
Potpredsednik ND Kragujevca i prodekan ovdasnjeg Ekonomskog fakulteta dr Veroljub Dugalic istakao je 
da je u bivsoj Jugoslaviji svaki deseti gradjanin ziveo od automobilske industrije, dok u Sumadiji i 
Kragujevcu nema porodice koja direktno ili indirektno nije vezana za “Zastavu".
 
- Mi smo zato jos pre dve godine predlagali da se u Srbiji legalizuje uvoz polovnih automobila iz drugih 
zemalja. Do kraja prosle godine u nasu zemlju je uvezeno 240.000 takvih vozila od kojih je 180.000 
zavrsilo u Srbiji. Ta kola su, medjutim, u zemlju usla preko Crne Gore i najveci deo para od naplacenih 
poreza i carina ostao je toj Republici. A mi smo predlagali da se 540 miliona nemackih maraka koliko 
moze da se prikupi od carine i poreza na uvoz polovnih automobila, namenski usmeri u “Zastavu". Ali iz 
“Zastave" nije bilo nikakve reakcije na ovaj nas predlog i mi mislimo da je time nacinjena velika greska - 
kaze Dugalic.
 | 
 
	 |